hedonizam

Što je Hedonizam:

Hedonizam se sastoji od moralne doktrine u kojoj je potraga za užitkom jedina svrha života.

Riječ hedonizam dolazi od grčkog hedonikosa, što znači "ugodno", jer hedon znači zadovoljstvo. Kao filozofija, u Grčkoj je nastao hedonizam, a Epikur i Aristifa od Cirene bili su neka od najvažnijih imena.

Ovo moralno učenje imalo je svoje podrijetlo u Cyrenenaic (osnovano od Aristipa de Cyrene), drevnih epikurejaca. Hedonizam određuje da je krajnje dobro, to jest krajnji cilj djelovanja, zadovoljstvo. U ovom slučaju, "zadovoljstvo" znači više od pukog senzualnog užitka. Engleski utilitaristi (Bentham i Stuart Mill) bili su sljedbenici starog hedonizma.

U mnogo navrata hedonizam je pogrešan za epikurejstvo. Međutim, među njima postoje neke razlike, a Epikur je stvorio epikurejstvo s ciljem usavršavanja hedonizma. Epikurejstvo ima za cilj odsustvo boli, pa užitak ima pasivniju ulogu, a pojedinac se mora odreći stvari koje mogu uzrokovati bol i patnju. U slučaju hedonizma, potraga za zadovoljstvom se snažno savjetuje, uzimajući u obzir i seksualne užitke.

Budući da se hedonizam bavi pretjeranom užitkom kao najvažnijom svrhom života, mnoge religije to odbacuju, jer se sastoji od doktrine koja se suprotstavlja doktrini mnogih crkava.

Etički i psihološki hedonizam

Hedonizam se može podijeliti u dvije kategorije: etički hedonizam i psihološki hedonizam.

Psihološki hedonizam temelji se na ideji da u svim akcijama ljudsko biće namjerava dobiti više užitka i manje patnje, a taj način života je jedina stvar koja potiče ljudsko djelovanje. S druge strane, etički hedonizam ima za svoje načelo činjenicu da čovjek promišlja zadovoljstvo i materijalna dobra kao najvažnije stvari u njihovim životima.