paradigma

Što je paradigma:

Paradigma je predložak ili uzorak koji slijedi .

Etimološki, ovaj pojam potječe od grčkog paradeigme što znači model ili uzorak, koji odgovara nečemu što će poslužiti kao model ili primjer koji će se slijediti u datoj situaciji.

Oni su smjernice skupine koja postavlja granice i određuje kako pojedinac treba djelovati unutar tih granica.

Pojam se u početku pojavio u lingvistici u teoriji lingvističkog znaka koji je stvorio Ferdinand de Saussure, u kojem je znak povezao s nizom elemenata koji čine jezik.

Paradigma bi bila skup jezičnih elemenata koji se mogu pojaviti u istom kontekstu ili okolini. Elemente zamjenjuju drugi koji će zauzeti isto mjesto.

Na primjer, u gramatici glagol "pjevati" služi kao paradigma za prvu konjugaciju jer će se saviti u nekoliko oblika i drugi glagoli koji završavaju u "ar" slijedit će ovaj model.

U filozofiji se paradigma odnosi na epistemologiju, a za Platona se paradigma odnosi na model koji se odnosi na primjerni svijet ideja, čiji je dio osjetilan svijet.

Saznajte više o značenju epistemologije.

Američki Thomas Samuel Kuhn (1922-1996), fizičar i filozof znanosti, u svojoj knjizi "Struktura znanstvenih revolucija" označio je kao paradigmu "znanstvena dostignuća koja generiraju modele koji, za duži ili kraći vremenski period, manje ili više eksplicitno, usmjeravajte daljnji razvoj istraživanja isključivo u potrazi za rješenjem problema koje postavljaju.

Paradigma je načelo, teorija ili znanje potječe iz istraživanja u znanstvenom području. Početna referenca koja će poslužiti kao model za daljnja istraživanja.

Obrazovne paradigme

Obrazovna paradigma je model koji se koristi u području obrazovanja.

Inovativne paradigme tvore pedagošku praksu koja potiče kritičko učenje i uzrokuje istinsku promjenu u učeniku.

Paradigma koju koristi učitelj ima veliki utjecaj na učenika, često utvrđujući hoće li ili neće naučiti sadržaj koji je adresiran.

Način učenja novih generacija razlikuje se od prethodnih generacija, pa konzervativna paradigma neće imati velike učinkovitosti.

Kartezijanska paradigma

Prema kartezijanskoj paradigmi, poznavati cjelinu, potrebno ju je podijeliti na različite dijelove koji je integriraju i proučavaju svaki od njih pojedinačno.

Primjerice, da biste upoznali automobil, ušli u njega i vozili ga. Morate znati njegove dijelove, kao što su motor i druge komponente.

Kartezijanska paradigma je suprotnost holističkoj paradigmi, koja razumije da se fenomeni moraju promatrati u njihovoj globalnoj egzistenciji da bi se razumjeli.

Paradigme programiranja

Programska paradigma definirana je načinom na koji određeni programer rješava određeni problem, pruža uvid i određuje kako programer strukturira i izvršava ovaj program.

Četiri glavne paradigme programiranja su: imperativna, deklarativna, funkcionalna i objektno-orijentirana paradigma.

Razlikovanje između programskih paradigmi vrši se pomoću tehnika koje te iste paradigme dopuštaju ili zabranjuju.

Zato se novije paradigme vide kao rigidnije od starijih modela.

Radnička paradigma

U radnom kontekstu, paradigma je nadnična vrijednost zaposlenika, prema određenom zadatku, koja funkcionira kao usporedba s drugim zaposlenikom koji obavlja istu funkciju.

Prema članku 461. CLT-a (Konsolidacija zakona o radu), ista funkcija koja se obavlja s istom vrijednošću za istog poslodavca na istom radnom mjestu mora biti plaćena na isti način, bez obzira na dob, nacionalnost ili seks.

Paradigma složenosti

Složenost je izraz koji se koristi u filozofiji, epistemologiji, lingvistici, pedagogiji, matematici, kemiji, fizici, meteorologiji, statistici, biologiji, sociologiji, ekonomiji, medicini, psihologiji, računalnoj znanosti ili računalnoj znanosti.

Zbog toga se njegova definicija mijenja ovisno o području o kojemu je riječ. Teorija složenosti je također poznata kao izazov složenosti ili razmišljanje o složenosti.

Paradigma složenosti, ili složenog razmišljanja, ima za cilj povezati različite discipline i oblike znanosti, ali bez njihovog miješanja.

Paradigma društva ulazi u različita područja društva i uključuje neizvjesnost kao otvaranje novih mogućnosti, a ne kao nešto što blokira misaoni proces